III. godina populacijskih istraživanja planinskog žutokruga Vipera ursinii macrops na području JU NP Paklenica

Preliminarna istraživanja prijašnjih godina pokazala su da je ova svojta u Hrvatskoj vrlo usko rasprostranjena na svega 7 lokaliteta.  Ukupno područje rasprostranjenosti procijenjeno je na temelju dosadašnjih nalaza i pregleda povoljnih staništa po Nacionalnoj klasifikaciji staništa (planinske rudine i submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci) te iznosi ukupno 16.230 ha. No ipak za efikasno upravljanje i zaštitu potrebno je obaviti i populacijska istraživanja kako bi se napravila procjena broja reproduktivno sposobnih jedinki po hektaru, te odnose mužjaka, ženki i juvenilnih životinja. Za ovakva istraživanja uglavnom se rade na najznačajnijem i najzanimljivijem lokalitetu, a brojevi se jednostavno projiciraju i na ostala područja.
Iz tog razloga odabrano je područje južnog Velebita (Sveto brdo – Debelo brdo) pod upravljenjem JU NP Paklenica i JU PP Velebit, kao najbolje mjesto za obavljanje ovog istraživanja.

Veliki Štirovac, Velebit

Tijekom 2009. godine  određene su istraživačke površine veličine 500x500m te su započeta preliminarna istraživanja. Izrađena je baza za identifikaciju jedinki i postaviljen standard za daljnja istraživanja. Tijekom 2010. godine nastavljena su istraživanja istom metodologijom.

Tijekom narednih godina u planu je detaljnije proučiti međuodnos planinskog žutokruga (Vipera ursinii macrops) i poskoka (Vipera ammodytes) koji na visokoplaninskim travnjacima Velebita žive zajedno . Ovakav međuodnos poznat je za sada samo sa Velebita. Osnovno je pitanje na koje želimo odgovoriti, dolaze li te dvije zmije u kompeticiju za stanište i hranu.

Podatci prikupljeni ovim istraživanjem poslužit će 2010. godine za izradu Plana upravljanja s akcijskim planom za zaštitu Vipera ursinii macrops.

Planinski žutokrug - Vipera ursinii macrops

Metodologija:

Unutar područja istraživanja (područje Sveto brdo – Debelo brdo) određena je najpogodnija površina veličine 500x500 m na kojem  se intenzivno vrše istraživanja metodom capture/mark/recapture od 2009. godine.

Svaka ulovljena ili/i ponovno ulovljena jedinka biti će :

- detaljno izmjerena (18 mjera)

- fotografirana (zbog identifikacije pri ponovnom ulovu)

- bit će uzet DNA uzorak (sa vrha repa 2 mm)

- spol determiniran

- ženke će biti provjerene jesu li trudne i koliko mladih nose

Za svaku jedinku:

- ispunit će se formular sa svim prikupljenim podatcima

- izradit će se identifikacijske karte (sa fotografijama i brojevima ljusaka)

Cijela ovdije korištena metodologija i obrasci koji će biti korišteni, kompatibilni su sa istim istraživanjima koja vrše naše kolege u drugim zemljama (Srbija, Makedonija, Mađarska i Francuska) kako bi se podatci mogli izmjenjivati i uspoređivati, a sve u cilju pan Europske mreže zaštite svojte Vipera ursinii.